Zaklada “Otok Brač – negdje između mora i zvijezda” objavljuje Javni poziv zagrebačkim osnovnim školama za sudjelovanje u manifestaciji ZAGREB NAZORU, koja je pokrenuta prošle godine u sklopu kulturne strategije za grad Zagreb. Natječaj je podijeljen na literarni i likovni dio, a otvoren je do 15. svibnja za sve učenike viših razreda osnovnih škola. Prosudbene komisije dodijeliti će po tri nagrade i pet pohvala za najbolje ocijenjene radove, a dodjela nagrada biti će 30. svibnja u OŠ “VLADIMIRA NAZORA” na Jordanovcu, našoj školi-domaćinu koja ove godine slavi 60. obljetnicu postojanja. U nastavku donosimo tekst Javnog poziva i upute mentorima.

JAVNI POZIV

Osnovnim školama Grada Zagreba za sudjelovanje u natječaju dječjeg stvaralaštva u okviru manifestacije ZAGREB NAZORU, o obljetnici rođenja književnika Vladimira Nazora.

CILJ NATJEČAJA:

Razvijanje kreativnih i stvaralačkih potencijala djece i mladih koji će čitanjem i prihvaćanjem Nazorovih djela razvijati ljubav prema hrvatskom književnom jeziku, te razvijati vlastite literarne i likovne potencijale i domete.

CILJANA SKUPINA:

Učenici viših razreda osnovnih škola (5.-8.)

TEME:

Odabrane su tri teme iz Nazorovih djela, zajedničke za literarni i likovni dio natječaja:
(1) HALUGICA MEĐU RIBAMA (segment djetinjstva, more kao kolijevka života, tajanstvo života u morskim dubinama)
(2) JAŠUĆI BIJELOG JELENA (mašta kao vodič u paralelne svjetove)
(3) MEDVJED BRUNDO VELIKI ČUVAR ŠUME (lista ugroženih vrsta, životinje kao ravnopravni vlasnici prostora, sinergija čovjeka s prirodnim okruženjem)

UPUTE ZA SLANJE LITERARNIH RADOVA:

– radovi su ograničeni na 2 kartice (stranice) teksta u elektroničkom obliku s proredom
– radove slati u 3 primjerka, navesti ime i prezime učenika, razred, naziv škole te ime i prezime profesora/mentora

UPUTE ZA SLANJE LIKOVNIH RADOVA:

– radove na odabranu temu i u odabranoj tehnici (tempera, gvaš, akvarel, kreda, uljni pastel, monotipija, gratage, kombinirana tehnika) staviti između dva komada ljepenke
– na poleđini rada navesti ime i prezime učenika, razred, naziv škole, ime i prezime profesora/mentora

KRITERIJI OCJENJIVANJA:

Vrednovat će se vladanje gramatikom i sintaksom hrvatskog književnog jezika, vladanje odabranom tehnikom i elementima kompozicije te originalnost samostalnost i kreativnost vlastitog literarnog/likovnog izričaja. Radove ocjenjuje tročlana Prosudbena komisija za svako područje. Ista će posebno vrednovati trud i zalaganje učitelja/mentora.

RADOVE POSLATI DO 15. SVIBNJA 2017. GODINE NA ADRESU:

OŠ „VLADIMIR NAZOR“
(za literarni/likovni natječaj ZAGREB NAZORU)
JORDANOVAC 23
10000 ZAGREB

ZAGREB NAZORU 2017 – upute mentorima za LITERARNI dio natječaja

ZAGREB NAZORU 2017 – upute mentorima za LIKOVNI dio natječaja

ZAGREB NAZORU 2017 – Javni poziv

The post Manifestacija ZAGREB NAZORU 2017 appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.

Zaklada “OTOK BRAČ – negdje između mora i zvijezda” već tradicionalno svake godine nagrađuje sve odlične učenike svih završnih razreda osnovnih škola na otoku Braču. Ove smo godine djecu nagradili zbirkom pjesama Stjepana Pulišelića GLOS SA ŠKROP, koja je objavljena u izdanje Zaklade ( Stjepan Pulišelić – Glos sa škrop ).

Popis odličnih učenika osmih razreda

Nagrade su u ime Zaklade uručili učenicima: OSNOVNA ŠKOLA SUPETAR – ravnatelj škole Ivan Radić, OSNOVNA ŠKOLA POSTIRA – ravnatelj škole Andrija Biličić, OSNOVNA ŠKOLA SELCA – ravnatelj škole Ivica Škrpaca, OSNOVNA ŠKOLA PUČIŠĆA – ravnateljica škole Lucija Puljak, OSNOVNA ŠKOLA BOL – ravnatelj škole Bartul Bakulić i OSNOVNA ŠKOLA MILNA – ravnateljica škole Milka Restović. U ime svih članova Zaklade “OTOK BRAČ – negdje između mora i zvijezda” čestitamo odličnim učenicima u školskoj godini 2015./16., sa željom da ih dogodine bude još više.

OSNOVNA ŠKOLA SUPETAR: Nora MARINELIĆ, Ivan VRSALOVIĆ, Lara ŠKORIĆ, Laurena PALJUCA, Paulina MARIĆ, Nikolina GREBENAR, Antonija LUKŠIĆ, Petra VLADISLAVIĆ MILISAVLJEVIĆ.

OSNOVNA ŠKOLA PUČIŠĆA: Antea JERČIĆ, Eni KLINČIĆ, Petar MARTINIĆ, Josipa MIHOVILOVIĆ, Josip VRANDEČIĆ.

OSNOVNA ŠKOLA BOL: Ana MIKULIĆ, Ivo TRUTANIĆ.

OSNOVNA ŠKOLA POSTIRA: Katica ARNERIĆ, Ela JURAS, Ivan JURAS, Ivana MATULIĆ, Laura PIVALICA.

OSNOVNA ŠKOLA SELCA: Joško JAKŠIĆ, Antonela LITOVIĆ, Teuta STANČIĆ, Joško VRSALOVIĆ, Ivica ZLATAR.

OSNOVNA ŠKOLA MILNA: Ivo KOŠUTNIK.

The post Nagrađeni odlikaši svih bračkih škola appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.

U PARKU TUŠKANAC POSAĐENA NAZOROVA LIPA / Zagreb 30.05.2016.

Prigodom obilježavanja rođendana Vladimira Nazora i najave novog izdanja romana Pastir Loda, Zaklada “OTOK BRAČ – negdje između mora i zvijezda” posadila je lipu pored Nazorovog spomenika u zagrebačkom parku Tuškanac. Sadnji su prisustvovali Nazorova nećakinja gospođa Olga Perić, voditeljica zagrebačke podružnice Zaklade gospođa Jacqueline Bat te učenici COO „Slava Raškaj“ sa svojim profesorima i asistentima.

Ovaj je događaj ujedno i dio manifestacije „Zagreb Nazoru“, koju je Zaklada „Otok Brač – negdje između mora i zvijezda“ pokrenula u sklopu razvojne kulturne strategije za grad Zagreb. Cilj manifestacije je obilježavanje pjesnikova rođendana uz literarne, likovne i dramske natječaje za osnovnoškolce grada Zagreba. Inicijativa bračke Zaklade dobila je podršku Ureda gradonačelnika i Gradskog ureda za kulturu obrazovanje i sport. Nakon sadnje stabla Emir Mašić, učenik osmog razreda COO „Slava Raškaj“, interpretacijom Nazorove pjesme Galeb na znakovnom jeziku predstavio je nastavni projekt poezije „Pjevamo pjesnike znakom“ u kojem sudjeluje u COO „Slava Raškaj“. Gospođa Olga Perić, po struci filolog, prvi se puta susrela sa ovakvom interpretacijom poezije i kulturom gluhih te je pratila izvedbu s velikim zanimanjem. Potom je ispričala djeci isječak iz svog djetinjstva i posjeta književniku, koji je stanovao u današnjem Muzeju arhitekture nasuprot Parku Tuškanac u kojem se često igrala. Zagreb je tako dobio još jednu  kulturnu manifestaciju koja će svoju vrijednost pokazati u godinama koje dolaze.

GALEB
Vladimir Nazor

Lebdeć svrh mokrih dubina,
Od zore, tiho, polako.
U krug se pomiče tako
Između dviju modrina.

Ne čuje s kitnih planina
Šuštanje procvalih gronja:
S kopna ne osjeća vonja
Kadulje i ružmarina.

On kruži, miran i sam,
Omamljen šumorom vala.
Mirisom alge i soli.

A kad se smrkava dan,
Nosi put neznana žala
Krik neutješive boli.

Fotografija:  Zlatko Gašpar

The post Zaklada posadila Nazorovu lipu appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.

The post Akcija RAZMJENA KNJIGA appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.

The post Najava zbirke “Zaliha nepotrošenih snova” appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.

Zaklada “OTOK BRAČ – negdje između mora i zvijezda” već tradicionalno svake godine nagrađuje sve odlične učenike svih završnih razreda osnovnih škola na otoku Braču. Ove smo godine djecu nagradili posljednjom knjigom u izdanje Zaklade, zapisima ložiškog poštara Frane Pavlova pod nazivom SAHRANJENA SJEĆANJA ( Frane Pavlov – Sahranjena sjećanja ), po kojem je Miljenko Smoje napravio lik pošćera u popularnoj seriji Naše malo misto.

Popis odličnih učenika osmih razreda

Nagrade su u ime Zaklade uručili učenicima: OSNOVNA ŠKOLA SUPETAR – ravnatelj škole Ivan Radić, OSNOVNA ŠKOLA POSTIRA – ravnatelj škole Andrija Biličić, OSNOVNA ŠKOLA SELCA – načelnik općine Ivan Marijančević, OSNOVNA ŠKOLA PUČIŠĆA – ravnateljica škole Lucija Puljak, OSNOVNA ŠKOLA BOL – ravnatelj škole Bartul Bakulić i OSNOVNA ŠKOLA MILNA – ravnateljica škole Milka Restović. U ime svih članova Zaklade “OTOK BRAČ – negdje između mora i zvijezda” čestitamo odličnim učenicima, sa željom da ih dogodine bude još više.

OSNOVNA ŠKOLA SUPETAR: Paul LOMBARDIĆ, Frane ŠTEVANJA, Tonči FRANULIĆ, Stella MARINKOVIĆ, Karmela BJAŽEVIĆ, Raul GALOVIĆ, Josipa Rozana JAGNJIĆ, Ante KAŠTELAN, Antun KEREKOVIĆ, Martina Lea MARTINIĆ, Senka NIGOEVIĆ, Michelle ŠERKA, Antonija VLADISLAVIĆ.

OSNOVNA ŠKOLA PUČIŠĆA: Anamarija ARBUNIĆ, Mario DRAGIČEVIĆ, Ante ETEROVIĆ, Antonija ETEROVIĆ, Tonino KAŠTELAN, Ino MARTINIĆ, Sonja MARTINIĆ, Valerio MICHIELI TOMIĆ, Sara MIHAIĆ, Ante PARUNOV, Nina RADIĆ, Nikolina ŠESNIĆ, Daniel VRANDEČIĆ.

OSNOVNA ŠKOLA BOL: Antonia KATIĆ, Marina LALIĆ, Ana Pina MARINKOVIĆ, Piera MARINKOVIĆ, Stela MARINKOVIĆ, Kate PAVIŠIĆ, Luna JERČIĆ.

OSNOVNA ŠKOLA POSTIRA: Đana RAVLIĆ, Matej JONJIĆ, Roko MATULIĆ, Nika GOSPODNETIĆ, Nikola KRSTINIĆ.

OSNOVNA ŠKOLA SELCA: Paola BOŠKOVIĆ, Luka Marija DELIMAR, Antonia LITOVIĆ, Slavica MARTINIĆ.

OSNOVNA ŠKOLA MILNA: Josipa MARINOVIĆ.

The post Zaklada nagradila sve bračke odlikaše appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.

ŠETNJA KROZ POVIJEST – PREDSTAVLJENE TRI KOLEKCIJE

Zaklada “OTOK BRAČ – negdje između mora i zvijezda” predstavila je u kuli Leroj, prostoru koji je iznajmila od Grada Supetra, tri izuzetno vrijedne kolekcije – arheološku, etnografsku i umjetničku. Time je obogaćena supetarska kulturna, ali i turistička ponuda koja svjedoči o Braču kakav je nekad bio.

– Zakladu smo osnovali vođeni spoznajom da otok nismo naslijedili od prošlih generacija, već smo ga dobili na čuvanje za generacije koje dolaze nakon nas. Želja nam je zabilježiti jedan Brač kakav postoji danas, a kojeg već sutra neće biti – kazao je Robert Barilla, upravitelj Zaklade i spiritus movens čitavog projekta.

Među arheološkim izlošcima je i prapovijesna figurica koja je izazvala ogromno zanimanje i stranih arheologa. Druga je etnografska kolekcija, sa starim uporabnim predmetima, fotografijama, knjigama i zapisima, dok je treća vezana uz djela bračkih umjetnika.

Piše: IVICA RADIĆ / Fotografija: ARHIVA ZAKLADE

The post Pogledajte kakav je škoj nekad bio appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.

OVO JE KRUNA NJEGOVA DUGOGODIŠNJEGA RADA NA OČUVANJU BAŠTINE. ROBERT BARILLA, UPRAVITELJ ZAKLADE “OTOK BRAČ – NEGDJE IZMEĐU MORA I ZVIJEZDA”, OTVARA MUZEJ I OTKRIVA:

Taj je zvonik postao nadaleko poznat. A nije ni čudo, s obzirom koliko se puta pokazao u najavnoj špici antologijskog Smojinog TV serijala Naše malo misto, malo je onih koji ga nisu primjetili. Centralni je simbol bračkih Ložišća, a vjerujemo da bi zbog savršenstva rada majstora Ivana Rendića, impozantnosti, postao poznat i bez Smoje. Zašto baš on? Mogao je u uvodu svake epizode biti bilo koji drugi dalmatinski kampanel, jer svaki je poseban, svaki na svoj način. Ali ne, izabran je baš ovaj. I ima jedan dobar razlog. A on leži u jednom čoviku, preminulom Frani Pavlovu. Ložišćaninu. Pošćeru. Piscu. Kroničaru koji je u svoje tekice bilježio ložiška događanja, porode i smrti, procesije i pučke fešte, svađe i bolešćurine, sve ono što se u njegovom malom mistu događalo.

Skitao je i pitao

I možda ovo niste znali, ali živa je istina, njegov je lik i djelo brački Splićanin Smoje pretočio u svog bezvremenskog pošćera Andriju Bombišta. Onog kojeg je u Malom mistu savršeno odglumio Mirko Vojković. A znate tko nam je sve ovo ispričao? Robert Barilla, upravitelj Zaklade „Otok Brač – negdje između mora i zvijezda“. Tko zna, možda i inspiracija za neki budući glavni lik u nekom filmu, serijalu o malim-velikim ljudima koji su svojim radom zadužili ovaj kraj.

– U staroj kući Balića, u Ložišću, na najdonjoj polici ormara u spavaćoj sobi, pronašao sam originalne zapise popularnog pošćera iz serije Naše malo misto. Svoje je zapise nazvao Sahranjena sjećanja, obrativši se generacijama koje će doći nakon njega. Želio je sačuvati i u njima probuditi poštovanje prema vrijednosti koje su mukotrpnim radom stvorili njihovi pradjedovi. Možda bi sjećanja barba Franića zauvijek ostala zaboravljena, da ih nisam pronašao u svojim istraživanjima otoka Brača. I pomogao im da stignu do onih kojima su bila i namijenjena – budućim generacijama – kaže Barilla.

E sada stop. Sada ćemo se malo maknuti s ove podteme da vam nešto pojasnimo. 49-ogodišnji Barilla, po majci Supetranin, po mjestu življenja Varaždinac, Zagrepčanin, Splićanin i Bračanin, u svojoj biografiji bilježi puno aktivnosti. Bio je vlasnik reklamne agencije, radio je kao novinar, urednik, grafički dizajner, fotograf, potpisuje prve brojeve magazina Nautica, dobitnik „Zlatnog zvona“, prestižne nagrade udruženja hrvatskih propagandista. Stres koji se oko toga kalemio uvijek je rješavao na Braču, svom čistilištu kojeg je za svakog boravka poželio sve više upoznati. I onda se počeo šetati po otoku, doslovce skitati i pitati, a od prije 15 godina u tim šunjanjima i fotografirati i bilježiti informacije, priče, događanja…

-Strašno me sve to zainteresiralo, materijal se širio, baza je bila sve veća. Odlazio sam u mala mjesta, penjao se po brdima, Brač i Bračane sam upoznavao u poljima, po gorama, sjedio sam s pastirima, ćakulao po kućama. Skupljao tragove, stvarao bilješke, otok mi je doslovce ušao pod kožu i u krv. Sakupljeni je materijal počeo rasti do točke velikog i prevelikog, i tad sam odlučio kako bi najbolje bilo osnovati Zakladu. Dao sam joj ime Otok Brač – negdje između mora i zvijezda. Baš teško za zapamtiti, jel tako – kaže Robert.

Figura iz prapovijesti

E, ali ima smisla. Ono s morem je došlo od Robertovog spuštanja u podmorje, s najboljim roniocima, domaćima, ali i svjetskima. U bračkom podmorju ronio je i Franco Banfi, koji je prije nekoliko godina proglašen najboljim podvodnnim fotografom na svijetu. S članovima bračkog speleološkog društva Profunda spuštao se i u podzemlje, u Kaptažu pokraj Dola, splet jama i špilja.

A ono sa zvijezdama je vezao uz glasovitog svećenika i zaljubljenika u astronomiju, preminulog Niku Miličevića iz samostana u Pustinji Blaca. Onog kojem, kaže nam, i dan danas u Nerežišće znaju iz svijeta pristizati astronomski magazini. Onda možete misliti o kakvom kalibru znanstvenika pričamo, a što je djelovao u spektakularnoj pustinjačkoj oazi na jugu otoka.

-U bazi podataka već sada imam preko 250 tisuća fotografija, i to probranih. O pisanom materijalu neću ni govoriti. Kako je Zaklada rasla, tako se širio i njen fundus, a s vremenom su se stvorile tri kolekcije. Prva je arheološka i od samog se početka stvarala u suradnji sa strukom. Najbolja stvar u cijeloj ovoj priči je naša suradnja s ljudima s otoka, koji nam jako često šalju i doniraju raznorazne nalaze. Tako smo od jednog čovjeka s istoka Brača dobili prapovijesnu figuricu, koja je izazvala ogromni interes čak i stranih arheologa. Pronađena je u podnožju prapovijesne gradine Velo Gračišće i uz pomoć naših članova je donirana Zakladi. To je zapravo naš cilj, jer otok Brač nismo naslijedili od prošlih generacija, već ga dobili na čuvanje za one koji dolaze nakon nas – veli Barilla.

Druga je kolekcija etnografska, sa starim uporabnim predmetima iz bračkih plemićkih kuća, fotografijama, zapisima, knjigama, dokumentima, ugovorima… Treća je vezana uz djela bračkih umjetnika. U toj su se kolekciji udružili otočki slikari i kipari, ali i umjetnici iz Hrvatske, koji su za Zakladu donirali svoja djela. A najbolji je dio priče da će sve tri kolekcije konačno dobiti svoje zajedničko mjesto za skrašavanje, supetarski Leroj, staru kulu iz 18-og stoljeća, koju je Zaklada od Grada zakupila na raspisanom natječaju.

Pustinjske sandale iz El Shatta

-Konačno imamo mjesto na kojem ćemo moći prezentirati svoj rad, i pokazati samo dio onoga što smo skupili. Upravo nabavljamo police, vitrine i očekujemo da će s ljetom sve biti na vidjelu. Zakup nam je bio jedino rješenje i to nas jako veseli, jer ćemo ljudima moći pokazati ono najbolje od najboljeg što smo skupljali – veli Barilla.

Da. Bit će tu i njegovih fotografija. Kaže kako se voli time baviti, voli hvatati atmosferu, a da bi to uspio, nije mu strano prespavati i u Zmajevoj špilji ponad Murvice. Tek tako, kaže, može osjetiti onaj duh prostora visoko iznad mora, koji su nekada osjećali i pustinjaci koji su tu živjeli. Barilla je Bračem posve zanesen. Opčinjen. Netko će ga možda na njegovim vijađima nazvati lunatikom. Oni koji su ga susreli i ispričali mu dio priča zasigurno će ga opet pozvati na marendu kod sebe doma, kako bi mu dali neki novi trag.

A on će to sve utkati u svoj arhiv u kojem su se, primjerice našle priče o neobičnoj sutivanskoj uspomeni, ručno rađenim pustinjskim sandalama iz zbjega u El Shattu… Ili jednom slijepljenom tanjuru iz konobe obitelji Sapunarić u Ložišću, kojeg je iz komadića u život vratio koncapijat, zanatlija što se bavio popravkom posuđa. Tu je i bolska kuća u kući, rariret, zanimljivost, koja je s cijelom povijenom pričom, isto kao i prethodne dvije, isto kao i brojen ostale, našla svoje mjesto u Barillinoj luksuznoj monografiji. O njoj smo već pisali, ali podsjetimo, to je vrhunska poslastica na megalomanskih 1400 stranica, u kožnatom uvezu, s metalnim uglovnicama, koja će dolaziti u drvenoj kutiji. I još se na njoj radi…

-I još se na njoj radi, jer da bi je završili moramo naći sredstva, a ona nam stižu od prodaje naših ostalih knjižnih izdanja iz okvira izdavačke djelatnosti Zaklade. Prva je knjiga bila hommage otočkoj čakavštini, zove se Glos sa škrop, Stjepana Pulišelića. Brač ima svoje govore i narječja. A koliko je to široko i jedinstveno pokazuje i činjenica da se govoreći u svom narječju čak ne mogu međusobno dobro razumjeti Pražničani i Milnarani. Druga i treća su nam Brač – krajolici i spomenici i njeno izdanje na engleskom jeziku, s tekstovima akademika Petra Šimunovića, koja je po općem mišljenju najbolja knjiga o Braču svih vremena. Na ljeto mislimo ići s drugim izdanjem, prvo se rekordno rasprodalo, a namjera nam je objaviti ovu knjigu i na njemačkom jeziku – veli Barilla.

Bio je i brijač, konzul, glumac…

A četvrta je ona koja nam se vezuje za početak, za našeg ložiškog pošćera, za zapise Frane Pavlova, Barba Franića koji je uza sve ono što smo nabrojali bio još i brijač, predsjednik ložiških ustanova, iseljenički konzul, režiser, glumac i umjetnik. Veliki je teret uzeo na svoja leđa, želeći da buduće generacije spoznaju kakav je bio život u Ložišću. Zaklada je u grafičkoj opremi knjige koristila originalne stranice s ilustracijama, koje je napravio Frane Pavlov Franić. A tu su i arhivske fotografije, dokumenti i stare razglednice Ložišća.

-Knjiga ima 320 stranica, u tvrdom je uvezu i naša je želja bila upoznati one koji je budu čitali s izgubljenim sjećanjima jednog običnog malog čovjeka. Ložišćanina koji nas uči da je jedini ispravan način građenja vlastite budućnosti onaj — da ne zaboravimo svoju prošlost. Upravo se na tom temelji i rad naše Zaklade – kaže Robert Barilla.

Piše: TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ / Fotografija: PERO DRAGIČEVIĆ

The post Pronašao sam zapise pošćera iz Našeg malog mista! appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.

The post Supetarski leroj postao novi dom Zaklade appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.

Petrito Fabjanović, počasni član Zaklade “OTOK BRAČ – negdje između mora i zvijezda”, dobitnik je ovogodišnje osobne nagrade Splitsko-dalmatinske županije za doprinos različitim područjima društvenog života. Prijedlog Odbora za javna priznanja potvrđen je na 17. sjednici Županijske skupštine održanoj 31. ožujka 2015. godine. Predlagatelji nagrade bili su: Općina Nerežišće, Zaklada “Otok Brač – negdje između mora i zvijezda” te županijski vijećnici Lovro Kuščević i Danica Baričević. Nagrada će biti uručena na svečanosti u čast Dana županije, 14. travnja u amfiteatru Medicinskog fakulteta.

Obrazloženje odluke o nagradi

Petar Fabjanović rođen je 15. svibnja 1939. u Škripu. Čitav život samozatajno je posvetio radu za dobrobit zajednice u kojoj živi. Od samog početka sudjeluje u osnivanju Zavičajnog muzeja otoka Brača u Škripu, obnovi zgrade i kule, prikupljanju eksponata i njihovih replika i organiziranju stalnog postava Muzeja. Prikupio je 98% eksponata iz današnje postave Muzeja koji je najvredniji spomenik otočke kulture i baštine. Projektirao je i sagradio vidikovac pored škripskog groblja. U suradnji s Konzervatorskim zavodom radio je na projektima obnove bračkih crkvica sv. Ivan i Teodor u Bolu, sv. Mihovil u Dolu, sv. Duh u Škripu i drugim. Vodio je desetogodišnje radove na obnovi ermitaže Blaca. Jedan je od osnivača Udruženja obrtnika Brač gdje 16 godina obnaša dužnost predsjednika i predstavlja bračke obrtnike u Skupštini Hrvatske obrtničke komore. Organizirao je i sudjelovao na brojnim domaćim i međunarodnim sajmovima obrtništva. Dobitnik je povelje Hrvatske obrtničke komore, povelje Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije, te brojnih zahvalnica i priznanja. Jedini je obrtnik kojemu je u bivšoj državi dodijeljen Orden rada. Jedan je od osnivača i stalni član uređivačkog odbora Bračkog zbornika u kojem se preko 75 godina objavljuju članci i radovi vezani uz otok Brač. Počasni je član Zaklade “Otok Brač – negdje između mora i zvijezda” čiji rad ne samo da pomaže donacijama već i aktivno sudjeluje u istraživanju i očuvanju bračke baštine. Obavlja funkciju potpredsjednika Hrvatsko-njemačkog društva, radeći ustrajno na promociji otoka Brača u raznim segmentima društvenog života, u zemlji i inozemstvu.

Ovogodišnji dobitnici nagrada

Dr. Branimir Lukšić (posthumno), fra Marjan Mate Mandac i Anđelko Rađa dobili su županijske nagrade za životno djelo, a Ivica Bašić, Petar (Petrito) Fabjanović, Ivan Kozlica, Nikola Listeš i Nenad Vrandečić dobitnici su osobnih nagrada Splitsko dalmatinske županije, najviših županijskih priznanja koja se dodjeljuju pojedincima i udrugama.

The post Petrito Fabjanović dobitnik županijske nagrade appeared first on Zaklada OTOK BRAČ.